Poplave u Loznici i Banji Koviljači 2014. godine: maj, avgust i obnova
Teritorija Grada Loznice suočila se tokom 2014. godine sa dve vremenski i hidrološki različite nepogode koje je važno posmatrati odvojeno. Sredinom maja 2014. dugotrajne ciklonske padavine izazvale su izlivanje Jadra, Drine, Lešnice i Korenite u ravničarskim i dolinskim selima uz teško oštećenje betonskog mosta u Dragincu, dok je u noći 5. avgusta 2014. silovita lokalna provala oblaka sa 67 litara kiše po kvadratnom metru pokrenula bujice sa Gučeva i nanela teške posledice Banji Koviljači i prigradskim naseljima Loznice.

Prva nepogoda: majski poplavni talas Jadra, Drine, Lešnice i Korenite
Tokom regionalnog udara ciklona „Tamara” od 14. do 19. maja 2014. godine, glavno žarište na području Grada Loznice nalazilo se u širokoj aluvijalnoj ravnici reke Jadar i u priobalnom pojasu donje Drine. Nabujali Jadar, opterećen vodama Likodre iz razorenog Krupnja, razlio se celom širinom doline od gornjeg Jadra kod Draginca i Bradića, preko Kozjaka, Lipničkog Šora i Jelava sve do ušća u Drinu, potapajući stotine domaćinstava, lokalne saobraćajnice i hiljade hektara tek zasejanih prolećnih useva.
Istovremeno je visok vodni talas Drine poplavio nebranjene i niske priobalne zone od Trbušnice i Lozničkog Polja do Lešnice i Novog Sela podno Cera, dok je samo gradsko jezgro Loznice zahvaljujući regulisanom koritu reke Štire izbeglo razaranje kakvo je zadesilo susedne varoši. Posebnu komunalnu i ekološku krizu izazvala je reka Korenita: njena majska bujica uništila je osam kilometara seoskog vodovoda za oko sedamdeset domaćinstava u Koreniti, a izlivena jalovina iz rudnika „Stolice” u Kostajniku zagadila je priobalne bunare i oranice teškim metalima, zbog čega su se meštani Korenite i susedne Zajače mesecima snabdevali pijaćom vodom iz auto-cisterni.
Druga nepogoda: provala oblaka 5. avgusta 2014. i vanredna situacija u Loznici
Nepuna tri meseca posle majskog povodnja, loznički kraj pogodila je sasvim drugačija, kratkotrajna ali izuzetno silovita letnja bujična nepogoda. U utorak uveče, 5. avgusta 2014. godine, snažan olujni oblak sručio je na Loznicu i dvanaest prigradskih mesnih zajednica 67 litara kiše po kvadratnom metru u veoma kratkom vremenskom intervalu. Bujice koje su se stuštila sa strmih padina Gučeva i okolnih brda nosile su parkirane automobile, prodirale u prizemlja zgrada i oštetile putnu, komunalnu i elektroenergetsku mrežu, dok se u Banji Koviljači u bujičnoj vodi utopio jedan muškarac.
Zbog naglog prodora vode u stambene objekte, tokom noći i jutra evakuisano je 28 najugroženijih stanovnika iz lozničkog naselja Gradilište, koji su privremeno zbrinuti u gradskom Sportskom centru „Lagator”. U sredu, 6. avgusta 2014., Gradski štab za vanredne situacije proglasio je vanrednu situaciju na celoj teritoriji Grada Loznice radi hitnog angažovanja mehanizacije i pumpi. Nakon šest dana interventnog ispumpavanja vode i osposobljavanja ključnih komunikacija, gradonačelnik i komandant Gradskog štaba Vidoje Petrović ukinuo je vanrednu situaciju u utorak, 12. avgusta 2014. godine, dok su komisije nastavile popis nove štete.
Razlika između majske i avgustovske poplave u Loznici
Majska poplava (14–19. maj 2014) bila je ravničarsko izlivanje velikih reka — Jadra, Drine i Lešnice — nakon višednevnog regionalnog ciklona, dok je nepogoda od 5. avgusta 2014. (67 l/m²) bila nagla večernja provala oblaka čiji su kratki brdski potoci sa Gučeva najteže pogodili Banju Koviljaču i prigradske padine.
Banja Koviljača u avgustu 2014: prodor bujice u park i bolnicu i čišćenje ulica
Najteži udar večernje oluje od 5. avgusta podnela je upravo Banja Koviljača. Planinski potoci sa zapadnih kosa Gučeva probili su propuste i razlili vodu, kamenje, granje i gust mulj u oko 150 domaćinstava, u objekte Specijalne bolnice za rehabilitaciju „Banja Koviljača” i kroz uređene staze i cvetne partere istorijskog banjskog parka oko Kur-salona, pokrenuvši istovremeno više novih klizišta na padinama iznad lečilišta i u susednim naseljima Trbušnica, Gradilište, Voćnjak, Paskovac i Zajača.
Uklanjanje posledica u samom banjskom mestu trajalo je danima nakon ukidanja vanredne situacije, po visokim letnjim temperaturama sredinom avgusta. Ekipe komunalnog javnog preduzeća „Naš dom” su i osmog i devetog dana posle nepogode — 14. i 15. avgusta 2014. — kamionima i utovarivačima u više navrata izvozile nanose blata, zemlje i uništenog pokućstva koje su građani neprekidno iznosili iz svojih dvorišta i podruma na trotoare.
Najteže zatrpani potesi bili su u Prvomajskoj, Karađorđevoj, Ulici Zdravka Mašanovića, Devinoj, Vuka Karadžića i Ulici maršala Tita, gde se osušeni mulj pod točkovima pretvarao u gustu prašinu. Komunalne službe morale su najpre u potpunosti da sakupe čvrsti talog i mehanizacijom isprazne začepljene kanalizacione šahte koje više nisu mogle da prime atmosferilije, pa tek potom da pristupe detaljnom pranju banjskih kolovoza cisternama.
Most preko Jadra u Dragincu i postavljanje vojnog pontonskog mosta (avgust 2014)
Posebnu saobraćajnu posledicu majskog poplavnog talasa u gornjem Jadru predstavljalo je teško oštećenje stalnog armiranobetonskog mosta na reci Jadar u Dragincu. Pod udarom majske matice konstrukcija mosta napukla je po sredini i postala nebezbedna za drumski saobraćaj, pa su je gradske službe privremeno obezbedile isključivo za prelaz pešaka, dok su poljoprivredna mehanizacija, autobusi i kamioni morali da koriste duge obilazne pravce.
Kako bi se uspostavila pouzdana veza pre jesenje setve i školske godine dok se ne obezbede državna sredstva za gradnju novog betonskog mosta, u Draginac su početkom avgusta upućeni inženjerci Prvog pontonirskog bataljona Rečne flotile Vojske Srbije iz Šapca. Dana 8. avgusta 2014. godine (uz puštanje u redovan saobraćaj 8. i 9. avgusta) u neposrednoj blizini oštećenog prelaza sklopljen je i ukotvljen vojni pontonski most dužine 84 metra, širine 6,5 metara i nosivosti 60 tona, preko kog je omogućen bezbedan prelaz putničkih automobila, autobusa i teških kamiona.
Privremeni prelaz u Dragincu imao je izuzetan svakodnevni značaj za oko 8.500 stanovnika iz 16 okolnih sela gornjeg Jadra. Prema ugovoru zaključenom između Grada Loznice i Vojske Srbije na početni rok od osam meseci, lokalna samouprava izgradila je pristupne rampe, saobraćajnu signalizaciju i javnu rasvetu, obezbedila gorivo za transport pontonskih članaka i preuzela smeštaj, ishranu i dnevnice za stalnu posadu od jedanaest vojnika koji su danonoćno nadzirali most i prilagođavali ga promenama vodostaja Jadra.
| Datum / period | Mesto i događaj | Obim i učinak |
|---|---|---|
| 14–19. maj 2014. | Izlivanje Jadra, Drine, Lešnice i Korenite | Poplavljena sela u dolini Jadra, napukao most u Dragincu, uništeno 8 km vodovoda u Koreniti |
| 5–12. avgust 2014. | Bujična oluja (67 l/m²) i vanredna situacija u Loznici | Jedna ljudska žrtva u Banji Koviljači; evakuacija 28 ljudi iz Gradilišta u SC „Lagator” |
| 5–15. avgust 2014. | Plavljenje i komunalno čišćenje Banje Koviljače | Voda i mulj u 150 domaćinstava, Specijalnoj bolnici i parku; višednevno čišćenje šest ulica |
| 8–9. avgust 2014. | Postavljanje pontonskog mosta preko Jadra u Dragincu | Prvi pontonirski bataljon VS; most dug 84 m, nosivosti 60 t za 8.500 meštana iz 16 sela |
| 26. novembar 2014. | Ugovori Programa pomoći EU za obnovu u Loznici | Robni grantovi za prvih 16 korisnika (prosek 2.343 EUR) i plan za 6 montažnih i 20 popravljenih kuća |
| 23. februar 2015. | Raspodela semenskog ječma iz programa EU i FAO | Isporučeno 31,4 tone semena ječma (po 200 kg) za 157 poplavljenih poljoprivrednika |
Međunarodni programi obnove domaćinstava i poljoprivrede (novembar 2014 – februar 2015)
Tokom jeseni 2014. i zime 2014/2015. godine Grad Loznica uključen je među 24 lokalne samouprave obuhvaćene državnim i međunarodnim programima oporavka nakon poplava. U okviru Programa pomoći Evropske unije poplavljenim područjima u Srbiji (finansiranog sa 30 miliona evra iz pretpristupnih fondova IPA i sprovođenog na terenu preko organizacije ASB sa partnerima Housing Center, IDC i Fondacijom „Ana i Vlade Divac”), 26. novembra 2014. u Gradskoj upravi Loznice potpisani su ugovori o stimulativnoj pomoći u robi prosečne vrednosti 2.343 evra po domaćinstvu za šesnaest malih preduzetnika, poljoprivrednika i vlasnika oštećenih objekata, dok je stambenom komponentom istog programa za Loznicu predviđeno postavljanje šest novih montažnih kuća i građevinska obnova dvadeset oštećenih domova.
Posebna pažnja u dolini Jadra i Lešnice posvećena je oporavku ratarskih gazdinstava čije su njive pretrpele majsko plavljenje. Dana 23. februara 2015. godine, u sklopu osmomilionskog programa pomoći Evropske unije i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) malim poljoprivrednim gazdinstvima, u Loznicu je dopremljeno i podeljeno 31,4 tone semenskog ječma za prolećnu setvu. Po 200 kilograma deklarisanog semena uručeno je za 157 poplavljenih ratara sa područja grada u prisustvu predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Delegacije EU u Srbiji i gradske uprave, čime je nastavljena obnova stočnog fonda i ratarske proizvodnje u donjem Podrinju.
Izvori i referentna građa
- Vlada Republike Srbije, Evropska unija, Ujedinjene nacije i Svetska banka (2014): Serbia Floods 2014 — Recovery Needs Assessment.
- United Nations Development Programme (UNDP Serbia) (2016): Assessment of the Impact and Consequences of Comprehensive Measures Following the 2014 Floods.
- Grad Loznica — Skupština grada Loznice (2024): Plan razvoja grada Loznice za period 2024–2030. godine i gradska dokumentacija uprave.