Priroda Podrinja: kanjoni, nacionalni parkovi, jezera i planine
Između visokih krečnjačkih površi Tare i istočne Bosne na jugu i šljunkovitih rečnih ada na ušću u Savu na severu, dolina Drine sabira neke od biološki najvrednijih predela jugoistočne Evrope. Ova rubrika povezuje glavni vodič o samoj reci sa petnaest tematskih prikaza planina, nacionalnih parkova, specijalnih rezervata, akumulacija, pritoka i vidikovaca.

Glavni vodič o samoj reci: Drina od Šćepan Polja do ušća u Savu
Pre pojedinačnih planina, parkova i akumulacija, pročitajte sintezu o nastanku reke, metodama merenja dužine, granicama, pritokama i mostovima: Otvori vodič Reka Drina →
Kako su povezani kanjoni, akumulacije i zaštićena područja s obe strane reke?
Prirodni sklop Podrinja počiva na naglom prelazu iz dinarskog krša u podrinsko-valjevske planine i posavsku ravnicu. U srednjem toku taj prelaz stvara dvostruki pojas zaštite nad istim kanjonom: na desnoj obali u Srbiji prostire se Nacionalni park Tara (proglašen 1981. godine), sa gustim mešovitim šumama bukve, jele, smrče i reliktne Pančićeve omorike, visinskom akumulacijom u Zaovinama i čuvenim vidikovcem Banjska stena, dok levu, strmu obalu kanjona u Bosni i Hercegovini od 2017. godine štiti Nacionalni park Drina u opštini Srebrenica.
Severnije uz desnu obalu uzdiže se venac nižih, šumovitih planina koje zatvaraju doline Azbukovice, Rađevine i Jadra: Sokolska planina, Jagodnja, Boranja, rasedna planina Gučevo neposredno iznad Banje Koviljače i izdvojeni greben planine Cer između Jadra i Pocerine. U njihovim krečnjačkim klisurama usečeni su specijalni rezervati prirode poput kanjona reke Trešnjice kod Ljubovije, dok kulturno-prirodnu celinu oko Tršića i Tronoše štiti Predeo izuzetnih odlika Kulturni predeo Tršić–Tronoša.
Prilikom planiranja boravka u prirodi važno je držati se isključivo obeleženih planinarskih staza i javnih vidikovaca sa zaštitnom ogradom kojima upravljaju nadležne ustanove. Strme krečnjačke odseke kanjona Drine i Trešnjice, stroge rezervate prirode I stepena zaštite i zone oko hidroenergetskih objekata u Perućcu i na Zvorničkom jezeru ne treba obilaziti van uređenih pristupa.
| Prirodna celina | Država i upravljač / status | Prepoznatljivo obeležje |
|---|---|---|
| Nacionalni park Tara | Srbija · JP „Nacionalni park Tara” Bajina Bašta | Prašumski rezervati, Banjska stena, Zaovine i staništa Pančićeve omorike |
| Nacionalni park Drina | Bosna i Hercegovina · JU NP „Drina” Srebrenica | Leva obala kanjona Perućačkog jezera, Crni potok i endemična flora |
| SRP Kanjon reke Trešnjice | Srbija · Specijalni rezervat prirode (opština Ljubovija) | Duboka krečnjačka klisura i gnezdište beloglavog supa |
| Gučevo i Cer | Srbija · Šumovite planine donjeg Podrinja i Jadra | Vidikovac Crni vrh (779 m) iznad Drine i greben Šančine (687 m) iznad Jadra |
| Perućačko i Zvorničko jezero | Srbija / Bosna i Hercegovina · Međudržavne akumulacije | Kanjonsko jezero pod Tarom (54 km) i jezero uzvodno od Zvornika (25 km) |
Donje Podrinje i Jadar

Planina Gučevo
Gučevo je šumovita rasedna planina na desnoj strani donjeg Podrinja koja se strmo uzdiže neposredno iznad Banje Koviljače i Loznice, dostižući na Crnom vrhu 779 metara nadmorske…

Reka Jadar
Reka Jadar je najvažnija desna pritoka donjeg toka Drine u zapadnoj Srbiji, duga oko 75 kilometara od izvorišnih potoka ispod planine Vlašić kod Osečine do ušća u Drinu između…

Planina Cer
Planina Cer je niska, šumovita ostrvska planina na severoistočnom obodu donjeg Podrinja, položena kao prirodna vododelnica između dolina Jadra i Lešnice na jugu i ravničarskih…

Ušće Drine u Savu
Ušće Drine u Savu označava završnu tačku toka Drine dugog oko 346 kilometara, smeštenu u širokoj posavskoj ravnici naspram Sremske Rače, na dodiru Semberije u Bosni i Hercegovini i…
Zvorničko područje i Rađevina

Zvorničko jezero
Zvorničko jezero, u Podrinju podjednako poznato i kao Drinsko jezero, najstarija je velika veštačka akumulacija na reci Drini, nastala 1955. godine puštanjem u rad brane…
Srednji tok Drine, Tara i Azbukovica

Planina Tara i Nacionalni park Tara
Planina Tara uzdiže se u zapadnoj Srbiji iznad desne obale srednjeg toka Drine, na teritoriji opštine Bajina Bašta, gde njeni krečnjački odseci grade najdublji deo drinskog kanjona…

Perućac i Perućačko jezero
Perućac je naseljeno mesto na desnoj obali Drine u opštini Bajina Bašta, trinaest kilometara uzvodno od gradskog središta, na samom izlazu reke iz njenog najdubljeg krečnjačkog…

Nacionalni park Drina
Nacionalni park Drina obuhvata strmu levu obalu srednjeg kanjona Drine i Perućačkog jezera na teritoriji opštine Srebrenica u Republici Srpskoj, unutar Bosne i Hercegovine. Osnovan…

Zaovine i Zaovinsko jezero
Zaovine su prostrana planinska kotlina i razbijeno selo od dvadeset osam zaselaka u južnom delu Nacionalnog parka Tara, na teritoriji opštine Bajina Bašta. Središte kotline zauzima…

Vidikovac Banjska stena na Tari
Banjska stena je najpoznatiji i najposećeniji uređeni vidikovac Nacionalnog parka Tara, smešten na severozapadnoj krečnjačkoj ivici planine na 1.065 metara nadmorske visine. Sa…

Pančićeva omorika (Picea omorika)
Pančićeva omorika (Picea omorika) je balkanski endemit i tercijarni relikt iz porodice borova čije se celokupno prirodno rasprostranjenje na planeti svodi na strme klisure i kanjone…

Kanjon reke Trešnjice
Kanjon reke Trešnjice u opštini Ljubovija predstavlja jedan od najdivljijih krečnjačkih useka u srednjem Podrinju, kroz koji se planinska voda sa zapadnih padina Povlena probija ka…

Kanjon Drine
Kanjon Drine u srednjem toku reke, između višegradske kotline i ušća Žepe na jugu i Perućca na severu, spada među najdublje rečne kanjone na Balkanskom poluostrvu i u Evropi. Na…

Reka Vrelo („Godina”) u Perućcu
Reka Vrelo u naselju Perućac, u severnom podnožju planine Tare u opštini Bajina Bašta, jedna je od najkraćih i hidrogeološki najzanimljivijih reka u Evropi. Zbog izmerene dužine…
Uzvodne deonice i gornja Drina

Ušće Lima u Drinu i uloga Lima u slivu
Reka Lim je po dužini toka, površini sliva i količini vode najveća i najznačajnija pritoka u čitavom basenu Drine. Posle oko 220 kilometara puta od Plavskog jezera pod Prokletijama…