Srednji tok Drine · Opština Ljubovija i Azbukovica

Drinska regata u Ljuboviji

Drinska regata u Ljuboviji je tradicionalni julski plovidbeni i turistički spust u Azbukovici, pokrenut početkom 2000-ih godina i vezan za drugu subotu jula. Održava se na srednjem toku Drine od Rogačice preko Gornje Trešnjice do Ljubovije u dužini od oko 40 kilometara, što ovu manifestaciju čini najdužom jednodnevnom organizovanom regatnom trasom na čitavom toku reke.

Kolona rekreativnih čamaca na smaragdnozelenoj matici srednje Drine između šumovitih brda kod Ljubovije
Plovidba čamaca dugom rečnom trasom srednje Drine od Rogačice pored ušća Trešnjice do cilja u Ljuboviji druge subote jula.Ilustracija generisana uz pomoć veštačke inteligencije na osnovu opisa.

Kako je početkom 2000-ih pokrenuta regata u Ljuboviji

Krajem devedesetih i na samom početku dvehiljaditih godina, grupa ljubitelja reke i sportskih ribolovaca iz Ljubovije organizovala je prve grupne letnje plovidbe gumenim čamcima niz azbukovački sektor srednje Drine. Iz tih pionirskih spusteva 2002. godine uobličena je zvanična Drinska regata u Ljuboviji (čije je trinaesto uzastopno izdanje održano 12. jula 2014. godine), pod okriljem Opštine Ljubovija, Turističke organizacije opštine Ljubovija i lokalnog rafting kluba. Kao ustaljeni kalendarski termin izabrana je druga subota u julu, čime je manifestacija dobila prepoznatljivo mesto na samom otvaranju glavne letnje sezone na srednjoj Drini.

Za stanovnike Azbukovice — brdsko-planinske oblasti stisnute između zelene matice Drine i venaca Medvednika, Bobije i Sokolskih planina — regata je ubrzo postala središnji letnji praznik. Dok planinsko zaleđe Ljubovije čuva klisure kratkih bistrih pritoka i planinska sela, sam grad leži na širokoj rečnoj terasi kod ušća Ljuboviđe u Drinu, naspram Bratunca u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina), pa je celodnevni spust niz maticu prirodno povezao sva priobalna naselja opštine u jednu plovnu celinu.

Reka na ovom delu srednjeg toka okuplja raznovrsnu flotilu: od sportskih rafting gumenjaka i čamaca lokalnih alasa iz Vrhpolja, Drlača i Uzovnice do većih povezanih katamarana na kojima posade iz Podrinja, Mačve, Valjeva, Šapca, Beograda, Novog Sada i gradova Bosne i Hercegovine provode čitav julski dan. Posebnu draž ljubovijskoj plovidbi daje upravo osećaj prostorne širine i neukroćene prirode, jer na potezu od Rogačice do Ljubovije nema velikih industrijskih postrojenja uz obalu, već reku prate vrbaci, šljunkovite ade, seoske kuće sa drvenim vajatima i strme krečnjačke kose iznad Trešnjice.

Najduža jednodnevna regatna deonica na Drini

Sa trasom dugom oko 40 kilometara između Rogačice i Ljubovije, ljubovijska regata zahteva od sedam do devet sati boravka na vodi uključujući podnevni odmor u Gornjoj Trešnjici, pa spada u prave celodnevne rečne ekspedicije namenjene ljubiteljima duge plovidbe.

Etape plovidbe duge 40 kilometara: Rogačica – Gornja Trešnjica – Ljubovija

Plovna trasa Drinske regate u Ljuboviji nadovezuje se tačno na tačku gde se završava uzvodni bajinobaštanski sektor: start je na ušću reke Rogačice u Drinu, na tromeđi uticaja Bajine Bašte, Ljubovije i prekodrinskog područja Srebrenice i Bratunca. Odmah po isplovljavanju čamci ulaze u živopisan splet izduženih meandara pored Okleca, Strmova i Bačevaca na desnoj obali, odnosno Fakovića i Žanjeva na levoj obali u Bosni i Hercegovini, gde se Drina probija između šumovitih kosa Azbukovice i masiva Osata.

U poređenju sa deonicom neposredno ispod brane u Perućcu, voda Drine na potezu prema Ljuboviji za nijansu je toplija jer je reka već prešla više od dvadeset pet kilometara otvorenog sunčanog korita, ali zadržava prozirnu zelenu boju i stalno smenjivanje mirnijih dubokih virova i šljunkovitih brzaka („bukova”). Posade usput prolaze pored prostranih belih rečnih sprudova i vrbovih ada kod Vrhpolja, poznatih po vajatima za seosko gostoprimstvo uz samu obalu.

Tradicionalna središnja stanica i veliko podnevno odmorište čitave flotile nalazi se na ušću i šljunkovitoj obali u Gornjoj Trešnjici, neposredno ispod izlaza reke Trešnjice iz zaštićenog Specijalnog rezervata prirode „Kanjon reke Trešnjice”, čuvenog staništa beloglavog supa. Na obali u Gornjoj Trešnjici posade pristaju radi predaha uz tradicionalni vojnički pasulj iz kazana i muziku trubača, nakon čega u popodnevnim časovima nastavljaju plovidbu pored Drlača, Lonjina i Uzovnice, prolaze u zoni drumskog graničnog mosta „Bratoljub” i uplovljavaju na cilj kod motela i gradskog kupališta u Ljuboviji.

Kako razlikovati regatu u Ljuboviji od regate u Bajinoj Bašti

Budući da se obe manifestacije održavaju u julu na srednjoj Drini i u medijima nose naziv „Drinska regata”, putnici koji prvi put istražuju Podrinje lako ih mogu pomešati. Osnovna razlika leži u nedelji održavanja, polazištu i dužini plovidbe: ljubovijska regata održava se druge subote jula na potezu Rogačica – Ljubovija (oko 40 km), dok se nedelju dana kasnije, u trećoj sedmici jula, održava starija i masovnija Drinska regata u Bajinoj Bašti na uzvodnoj deonici Perućac – Rogačica (25–26 km).

Posmatrane zajedno na karti reke, ove dve julske regate zapravo ispisuju neprekinuti plovni koridor srednje Drine dug oko 65 kilometara između brane HE „Bajina Bašta” u Perućcu i gornjeg uspora Zvorničkog jezera nizvodno od Ljubovije. Treći rečni sektor nalazi se tek ispod brane HE „Zvornik”, gde se u avgustu odvijaju prekogranične i gradske regate između Zvornika, Malog Zvornika i Banje Koviljače.

Ključni orijentiri na trasi Drinske regate u Ljuboviji i poređenje sa susednim sektorima
Etapa / tačka na reciPoložaj u prostoruUloga u spustu i odlike korita
Ušće Rogačice u Drinu (0. km)Južni ulaz u opštinu Ljubovija iz pravca Bajine BaštePolazište ljubovijske regate (ujedno ciljna tačka regate u Bajinoj Bašti)
Okletac – Bačevci – VrhpoljeSrednji tok između Azbukovice (desno) i Osata (levo)Široki meandri, šljunkovite ade i smenjivanje mirne matice i brzaka
Gornja Trešnjica (oko polovine puta)Ušće planinske reke Trešnjice u DrinuGlavno odmorište flotile ispod kanjona beloglavog supa i ručak na obali
Drlče – Lonjin – Uzovnica – BratoljubPrilazni ravničarski potez prema Ljuboviji i BratuncuŠire korito Drine i prolazak pored novog mosta „Bratoljub”
Ljubovija (oko 40. km)Desna obala Drine kod ušća LjuboviđeCilj spusta nakon 7 do 9 časova plovidbe i večernji program u varoši

Prateći dani u Ljuboviji, granični režim i izleti u zaleđe

Oko subotnjeg spusta u Ljuboviji organizuje se višednevni prateći sportski i muzički program na terenima pored Drine i u centru varoši — turniri u malom fudbalu i odbojci na pesku, književne i zavičajne večeri, kao i otvoreni večernji koncerti po završetku plovidbe. Kao i na uzvodnom sektoru, matica Drine duž svih četrdeset kilometara od Rogačice do Ljubovije predstavlja državnu granicu između Srbije i Bosne i Hercegovine, pa učesnici podležu obaveznoj evidenciji posada, nošenju ličnih isprava i prsluka za spasavanje i poštovanju uputstava pograničnih i spasilačkih službi.

Zbog celodnevnog izlaganja julskom suncu na otvorenoj vodi od sedam do devet sati, iskusni kapetani čamaca u Ljuboviji posebnu pažnju posvećuju zaštiti od sunca, zalihama pijaće vode i usklađivanju veslanja u plićim šljunkovitim prelivima. Boravak u Azbukovici tokom regatnog vikenda posetioci najčešće dopunjuju kopnenim izletom u dolinu i kanjon reke Trešnjice, usponom na Mačkov kamen ili obilaskom starih crkava brvnara u Donjoj Orovici i Selancu.

Za ljubitelje lokalne gastronomije, regatni dani u Ljuboviji neraskidivo su vezani i za prepoznatljiva jela srednjeg Podrinja — drinsku ribu pripremanu na tanjirači ili u kotliću, suvu šljivu i rakiju iz podbobijskih voćnjaka, kao i kačamak i sir sa planinskih katuna Bobije i Jagodnje. Magistralni put Bajina Bašta – Rogačica – Ljubovija neprekidno prati desnu obalu Drine, što posadama znatno olakšava jutarnji prevoz opreme na start u Rogačici i večernji povratak nakon pristajanja na gradskoj plaži u Ljuboviji.

Izvori i referentna građa

  1. Narodna skupština Republike Srbije i Opština Ljubovija (2018): Prostorni i saobraćajni položaj srednjeg Podrinja na potezu Ljubovija–Bratunac. Geografski i granični okvir doline Drine u opštini Ljubovija — Položaj Ljubovije, rečni koridor srednje Drine, državna granica i lokacija mosta „Bratoljub”.
  2. United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) (2022): Assessment of the Water-Food-Energy-Ecosystems Nexus in the Drina River Basin. Hidrološke odlike srednjeg toka Drine između Rogačice i Zvorničkog jezera — Dužina slobodnog toka, režim pritoka (Rogačica, Trešnjica, Ljuboviđa) i karakter korita.
  3. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Srbije (2024): Zaštićena prirodna i kulturna dobra u opštini Ljubovija i Azbukovici. Pojas Trešnjice i spomeničko nasleđe Azbukovice — Zaštićeno zaleđe Gornje Trešnjice i kulturno-istorijske tačke duž desne obale srednje Drine.
  4. Turistička organizacija Srbije (2024): Manifestacije na Drini — pregled plovidbenih sektora srednjeg toka. Odnos deonica Perućac–Rogačica i Rogačica–Ljubovija — Razgraničenje julskih regata u Bajinoj Bašti i Ljuboviji prema terminu i plovnoj trasi.